Hrvatska i BiH složne: U SFRJ se živjelo bolje

I dok prvi žale za izgubljenim vrijednostima socijalističkog sustava, drugi će otvoreno reći da su pravi jugonostalgičari; pogotovo kada se radi o socijalnoj sigurnosti. Velik dio njih ne bi se složio ni s riječima aktualne hrvatske predsjednice Kolinde Grabar-Kitarović koja je Josipa Broza Tita otvoreno nazvala diktatorom. Najvjerojatnije, riječ je više o odrazu aktualnog stanja, a manje o realnom sagledavanju prošlosti države koja se je raspala u krvavim ratovima. Pogotovo ako se prisjetimo ‘mjera stabilizacije’, nestašica, zavidnog pogleda prema zapadu i suženog medijskog prostora.

Upravo je to vrlo grub zaključak istraživanja “Je li nam nekad bilo bolje” u kojem je portal MojeVrijeme.hr anonimno ispitao preko 2200 osoba. Između njih smo izdvojili više od 1700 građana Hrvatske i BiH starijih od 45 godina, a njihove smo stavove o životu u SFRJ uobličili u ovaj izvještaj sa zasebnim podacima za svaku državu. Razlog je taj što upravo oni imaju iskustvo potpunog odrastanja i života u bivšem sistemu.

Da bi bez problema mogli živjeti u jednopartijskom sistemu, ako bi taj život provodili u blagostanju, misli čak 60% hrvatskih ispitanika starijih od 45 godina. Drugi dio njih od 14% bi mogao živjeti u takvom društvenom uređenju, ovisno o tome koja bi partija bila na vlasti. Zbrojeno, danas bi čak 74% hrvatskih građana s ozbiljnim iskustvom života u SFRJ moglo, pod određenim uvjetima, ponovno živjeti u društvu s jednom političkom strankom. Tek je svaki peti ispitanik (21%) kategorički ustvrdio da ne bi mogao živjeti u „jednoumlju“.

13% hrvatskih ispitanika starijih od 45 godina bivšu državu pamti po diskriminaciji na temelju nacionalnosti, a koju su, tvrde, iskusili na vlastitoj koži. Suprotno, najveći dio njih, čak 83%, misli da nisu bili diskriminirani na taj način.

Od niza ponuđenih vrijednosti koje su nekad više cijenile, hrvatski ispitanici su najčešće označili sigurnost posla (88%), a potom i javno zdravlje (78%). Dalje na ljestvici slijede prijateljstvo (72%), ekonomska sigurnost (72%) i solidarnost (71%). Čak 67% ispitanih hrvatskih građana starijih od 45 godina misli da su se nekad više uvažavali stariji kao i to da je obrazovanje bilo više cijenjeno. Da su nekad bila afirmiranija prava seksualnih manjina (LGBT) misli svega 2% ispitanih, dok ih 12% misli kako je sloboda govora bila na većoj cijeni. Čak 39% ispitanih misli da se je položaj žena pogoršao, dok ih 21% misli kako je pred ženama danas više mogućnosti. 34% misli da je položaj žena jednak kao i prije.