Naime, u ovom trenutku postoje najmanje četiri popularna filma ili serije koje su nastale prema fantastičnim predlošcima Marvela, DC Comicsa ili pak Image Comicsa koji nam je donio izuzetno uspješni AMC-jev projekt “The Walking Dead”.
Danas su to opća mjesta pop kulture, ali prije 30 i više godine, domaćim tržištem dominirala su neka druga imena i to nisu bili Deadpool, Spiderman, Captain America ili Thor već junaci koji su dolazili iz talijanske izdavačke kuće Sergio Bonelli Editore.
Talijani su tada dominirali tržištem, a i danas su prisutni iako je nostalgija za klasicima jača od bilo kojeg novog lika koji se u međuvremenu pojavio dok je Alan Ford Maxa Bunkera i Magnusa nevjerojatan fenomen kojeg se prisjećamo barem jednom svake godine.
U svakom slučaju, ovo je tek skromni prelet i mali nostalgični osvrt za sve one koji se žele prisjetiti junaka djetinjstva.
Zagor
Zagor Te-Naya.k.a. Patrick Wilding je dio opće kulture na ovim prostorima i gotovo da nema čovjeka koji neće prepoznati ovog potomka irskih doseljenika čije ime na narječju Algonkina znači Duh sa sjekirom.
Čak i ako nikada nisu čitali strip poznat vam je njegov simbol. Junak Sergija Bonellija i Galliena Ferrija koji nastao je davne 1961., a Jugoslavija ga je upoznala tek sedam godina kasnije u broju “Nasilje u Darkwoodu”.
Iako je popularnost stripa neusporedivo manja nego prije (u najboljim danima prodavalo se preko 250 tisuća primjeraka), Zagor i njegov vjerni sidekick Chico zacementirani su u kolektivnom sjećanju ekipe s prostora bivše Juge.
Alan Ford
Malo je stripova koji su na ovim prostorima popularni kao Alan Ford. Štoviše, prilično je sigurno reći da popularnijeg stripa nema pa čak i da isti taj strip nigdje nije bio popularan kao na Balkanu gdje su crni humor i apsurd Luciana Secchija i Roberta Raviola pronašli dom i pustili korijenje.
Odgovor na pitanje zašto je strip toliko popularan vjerojatno leži u ismijavanju zapada, a možda i u činjenici da su čitatelji apsurd prepoznali u vlastitom okruženju, a to bi objasnilo i zašto je Jugoslavija jedino tržište osim talijanskog na kojem je strip pustio korijene.
Na samim počecima Alan Ford bio je centralni lik, ali ubrzo dobiva nezaboravno društvo od kojeg je zaista teško izabrati najboljeg.
Veliki Blek
Veliki Blek jedan je od starijih likova i prvi se puta pojavio još 1954. i djelo je kreativnog trojca EsseGesse (Giovanni Sinchetto, Dario Guzzon i Pietro Sartoris), a uz Zagora je drugo ime koje će mainstream stripoljupci s ovih prostora istaknuti u razgovoru o omiljenim junacima.
Inače, plavokosi grmalj zove se Yannick Leroc, sin je kraljevskog kartografa, ali rano završava u zatvoru gdje je proveo čak 18 godina života nakon čega bježi i spletom okolnosti završava kao član posade na piratskom brodu kapetana Crnog Oka. No, to je tek početak, a od kapetanske funkcije, preko druženja s plemićima i života s Indijancima, završava među traperima kojima pomaže u borbi protiv Engleza.
Društvo mu prave Roddy i profesor Occultis.
Tex Willer
Tex Willer je glavni lik popularnog talijanskog vesterna koji su stvorili scenarist Gian Luigi Bonelli i ilustrator Aurelio Galleppini, a ako vam djeluje poznato, to je zato što je nastao prema liku američkog glumca Garyja Coopera.
Iako je nastao krajem četrdesetih, tek tijekom šezdesetih postaje najpopularniji strip u Italiji, a i dan danas je najdugovječniji strip u Italiji.
Kao i svi drugi Ameri u talijanskim stripovima i ovaj je bijelac bio indijanski poglavica, a društvo mu prave Kit Carson, Kit Willer i Tiger Jack, a šarolika ekipa “operira” diljem Sjeverne Amerike.
Dylan Dog
Dylan Dog je relativno nov lik. Sredinom osamdesetih stvorio ga je talijanski pisac i novinar Tiziano Sclavi, a nastao je prema glumcu Rupertu Everettu koji ga je “kao” zaigrao u filmu “Cemetery Man” Sclavijevu romanu “Dellamorte Dellamore”, a 2011. pojavio se i film koji ćemo pokušati zaboraviti.
Popularan je otkad se pojavio na tržištu, a radnja prati siromašnog londonskog istraživača noćnih mora koji živi s pomoćnikom Grouchom i rješava neobične slučajeve uz povremenu pomoć bivšeg šefa iz Scotland Yarda, inspektora Blocha.
Corto Maltese
Kapetan i pustolov Corto Maltese djelo je pisca Huga Pratta koji ga je stvorio kao nepopravljivog idealista koji pomaže onima kojima je to najpotrebnije bez obzira na naciju, vjeru, društveni položaj i ideološke razlike.
Na svojim se se putovanjima svijetom susreće s brojnim slavnim povijesnim ličnostima, a interes javnosti zadržao je od kraja šezdesetih pa sve do danas. Prije dvije godine, aukcijska kuća Artcurial objavila je da je u nedjelju postigla “svjetski rekord” prodavši na dražbi djelo sa stripovskim junakom Cortom Malteseom za više od 390 tisuća eura.
Komandant Mark
EsseGesse 1966. objavili su prvi broj stripa o Komandantu Marku u izdanju izdavačke kuće Sergio Bonelli Editore.
Smještena u vrijeme američkog rata za nezavisnost, radnja stripa prati hrabrog komandanta Mark koji predvodi skupinu domoljuba koji se nazivaju Vukovi s Ontarija i vode gerilski rat protiv Engleza.
A ako se pitate gdje su Indijanci, ne očajavajte jer Marka su Indijanci odgojili i naučili ga ratovanju, a društvo mu prave Indijanac Žalosna Sova kojem su Crveni mundiri pobili obitelj i misteriozni i samodopadni Bluff koji sa sobom vuče psa Floka koji prezire Žalosnu sovu.
Martin Mystere
Pisac Alfredo Castelli i crtač Giancarlo Alessandrini početkom osamdesetih stvorili su lik avanturama sklonog povjesničara, arheologa, antropologa, pisca i producenta kojeg možete pronaći i pod imenom Alan Dark ili Marma Manithan Martin.
martin se nakon misteriozne smrti njegovih roditelja počinje baviti proučavanjem neobjašnjivih događaja i povijesnih lokacija, a surađuje s njujorškom policijom, tajnim vladinim agencijama i bilo kime čiji ga slučaj zainteresira. Njegovu ekipu čine neandertalac Java kojeg je pronašao u Mongoliji i djevojka/supruga Diana Lombard.
Nathan Never
Strip su 1991. stvorili Michele Medda, Antonio Serra i Bepi Vigna, a radnja prati specijalnog agenta, tragičnog Nathana Nevera koji je član detektivske agencije Alfa koja je samo jedna od agencija koje se u ne tako dalekoj budućnosti bore protiv kriminala.
Strip se posebno dopao ljubiteljima SF-a, a na Neverovom meniju često se zna naći sve od političkih igara do stravičnih priča. Kroz strip se provlače brojne popkulturne reference jer Never je ljubitelj retra.
Mister No
Bonelli i Ferri 1975. stvorili su lik prekaljenog ratnika, veterana Drugog svjetskog rata koji je obišao sva ratišta i po povratku otkrio da nije u stanju uklopiti se u normalan život.
Želi samo miran život pa odlazi u Južnu Ameriku gdje prevozi turiste. No, nasilje ga prati na svakom koraku.
Inače, i Mister No dio života proveo je kao pripadnik plemena Yanoama i bio je u braku s djevojkom koju je ubio ljubomorni suplemenik.
Strip se održao sve do 2006. kada je objavljen posljednji, 379. broj.
Kapetan Miki
Kapetan Miki pokrenuo je karijeru torinskog trojca EsseGesse jer radi se o jednom od najvećih uspješnica s 500 tisuća prodanih primjeraka tjedno.
Sadržajem je bio namijenjen najmlađim čitateljima i premda se iz današnje perspektive čini kao jedan od stripova koji se nije kvalitetno odupro zubu vremena, kod mnogih je probudio ljubav prema stripu.
Miki je siroče, pridružuje se rendžerima Nevade i već s petnaest godina postaje njihov kapetan, obavlja najteže zadatke, a njegovi su prijatelji pijandure Smuk i Salaso koji mu pomažu unatoč alkoholiziranosti.
Družina od vješala i Maxmagnus
“Maxmagnus” i “Družina od vješala” djelo su autora Alana Forda i premda se nisu održali, vrijedi ih spomenuti jer mnogi su obožavali ove kratkotrajne serijale koji bez ikakve sumnje zaslužuju našu pažnju.
Moglo bi se čak reći da bi Maxmagnus danas bio još bolje prihvaćen jer uz likove među koje ubrajamo debele parazite koji žive na grbači naroda, zlog ministra financija, ulizice i ostali vladajući šljam – priča je aktualna.
Preciznije, radi se o vječno svježoj i univerzalnoj temi jer kao što kaže sirotinja iz Maxmagnusa: “Svirači se mijenjaju, ali muzika ostaje ista”.
Mandrake
Legendarni Lee Falk od malih je nogu bio fasciniran mađioničarima pa nije posebno iznenađenje da je još kao dječak stvorio Mandrakea, mađioničara koji se bori protiv gangstera, zlih znanstvenika, izvanzemaljaca i bića iz drugih dimenzija. Uz sve to, neodoljivo podsjeća na Falka.
Nešto stariji čitatelji vjerojatno su imali prilike upoznati Mandraka, njegovog pomagača Lothara i zaručnicu Nardu, a pronašao je dom i u drugim medijima (radio, filmovi, televiziji i u kazalištu).
A spomenula ga je i Disciplina kičme.
Modesty Blaise
Iako se pojavljuje na profilnoj fotografiji svake desete žene na Facebooku, Modesty Blaise najveću je popularnost doživjela tijekom osamdesetih.
Ona je pametna, ona je seksi i odgovor je Petera O’Donnella i crtača Jima Holdawaya na nedostatak snažnih ženskih likova, a uz sve to, izgledao je savršeno i bio odlično napisan. Nažalost, svi filmovi snimljeni prema predlošku su smeće, ali to ne umanjuje kvalitetu originala.
Strip koji se prvi puta pojavio 1963. i prati snalažljivu junakinju koja se spletom okolnosti nađe na čelu nade koju s vremenom pretvara u međunarodnu organizaciju naziva Network.
Kit Teller
Ljubitelji vesterna vjerojatno su voljeli malog rendžera Kita Tellera kojeg su 1958. stvorili scenarist Andrea Lavezzolo i crtač Francesco Gamba.
Osim što ga nisu odgojili Indijanci, Teller se od ostalih junaka razlikuje i po svojoj naivnosti i činjenice da često izvlači deblji kraj, a mnogi pamte i njegovu ekipu koju čine Frankie Bellevan, Annie Četiri Pištolja, Clarettu, Crnu Munju ili psića Terryja.
Predrag Đurić za Stripovi.com podsjeća da je Mali rendžer izlazio kratko u Dnevnikovoj Zlatnoj seriji, a potom isključivo u Lunovom Magnus Stripu te da je gotovo nemoguće pratiti kronološki redoslijed serije. Brojevi su (na svu sreću uglavnom na početku serijala) izlazili bez ikakvog reda, epizode su rezane i ubacivane kao dodaci drugim stripovima ili kao glavne priče, a neke epizode nismo nikad ni vidjeli.
No comments:
Post a Comment